in

Koga ugrožava visoka izlaznost na izborima

Koga ugrožava visoka izlaznost na izborima


Analitičari ocenjuju da rast tenzija može da poveća izlaznost, ali i da odbije deo birača ako dođe do preterane brutalnosti u kampanji


Kako kažu, većina birača je već odlučila za koga će glasati, a neopredeljeni se uglavnom “ravnomerno raspoređuju” između vlasti i opozicije

Jedno od glavnih pitanja koje nosi izborna kampanja je kolika će biti izlaznost na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra, pošto svi učesnici pozivaju birače da glasaju u što većem broju. Analitičari smatraju da je pogrešno mišljenje da veća izlaznost više odgovara opoziciji jer među neopredeljenim biračima ima potencijalnih glasača i za i protiv vlasti.

Na poslednjim parlamentarnim izborima 2023. i 2022. godine izlaznost je bila gotovo identična – 58,77 odsto i 58,60 odsto. Zbog svih tenzija koje postoje u poslednje dve godine smatra se da će izlaznost biti znatno veća 25. oktobra s tim što dve najjače liste šalju poruku da pobeđuju bez obzira na to koliki procenat upisanih birača izađe da glasa.

Takođe, postoji mišljenje u bloku protiv vlasti da im više odgovara veća izlaznost, dok je Aleksandar Vučić, nosilac SNS liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” nedavno izjavio da će ta lista “pobediti i na izlaznosti od 80 odsto”.

“Među apstinentima koji sada hoće da glasaju ima i glasača opozicije i glasača vlasti”

Vladimir Vuletić, profesor Filozofskog fakulteta, kaže za “Blic” da nema sumnje da se pre godinu i po dana probudio jedan deo apstinenata koji su “nekada glasali za opoziciju pa su odustali.

– Međutim, usled tolike polarizacije probudio se i deo apstinenata koji sada hoće da glasa za vlast baš zato što im je bilo dobro i žele da ostane tako. Znači, bliži sam mišljenju da među apstinentima koji sada izlaze na izbore ima i glasača opozicije i glasača vlasti – ocenjuje Vuletić.

Vladimir Vuletić

Foto: Blic TV / screenshot

Vladimir Vuletić

Kako kaže, slično je i sa glasačima u dijaspori.

– Oni koji su otišli iz zemlje tokom devedesetih godina glasaće verovatno za opoziciju, a oni koji su odlazili ranije i kasnije glasaće drugačije. Ne mora da znači da će svi koji sada prvi put glasaju u dijaspori glasati protiv vlasti – navodi Vuletić.

“Ako u podizanju tenzija bude brutalnosti, može doći do odvraćanja birača od izbora”

Dodaje da tenzije u kampanju podižu zainteresovanost, ali samo do određene mere.

– Ako u tom podizanju tenzija bude brutalnosti, može doći i do odvraćanja birača od izbora. Dakle, nema nekog univerzalnog pravila, niti je sigurno da će veća izlaznost doneti više glasova za jednu nego za drugu stranu – ocenjuje Vuletić.

Izbori

Foto: Mladen Šurjanac / Ringier

Izbori

Po njemu, na izborima će po prvi put glasati i oni koji misle da je u poslednje vreme ugrožena stabilnost države.

– To je deo birača koji su ranije glasali za opoziciju pa su postali apstinenti – zaključuje Vuletić.

“Većina birača već odlučila, tenzije mogu da povećaju izlaznost”

Predrag Lacmanović, programski direktor agencije “Faktor plus”, smatra da u poslednje dve nedelje kampanje ne treba očekivati velike promene u opredeljenju birača, ali da je za stranke koje se bore za ulazak u parlament važno da zadrže tempo kampanje i izbegnu greške.

Predrag Lacmanović

Foto: Blic TV / screenshot

Predrag Lacmanović

– Glasači, odnosno simpatizeri raznih političkih opcija, u velikoj su meri već opredeljeni. Ne može se tu sada desiti ništa epohalno. Ne očekujemo velike promene – rekao je Lacmanović za RTS.

Kako kaže, rast političkih tenzija u završnici kampanje može da utiče na veću izlaznost, jer dodatno mobiliše pristalice različitih izbornih lista.

“Ako neko računa da su neopredeljeni birači oni koji su protiv vlasti, on je u velikoj zabludi”

Kada je reč o neopredeljenim biračima, Lacmanović navodi da je pogrešno pretpostaviti da će svi “oni koji se odluče da glasaju u poslednjem trenutku podržati opoziciju”.

– Ako neko računa da su neopredeljeni birači oni koji su protiv vlasti, on je u velikoj zabludi. Uglavnom se neopredeljeni, ti koji izađu na dan izbora i opredele se tada, nekako ravnomerno rasporede, pa čak i da nije potpuno ravnomerno te razlike su jako male i neće bitno uticati na rezultat – objasnio je Lacmanović za RTS.

Lacmanović, sa druge strane, nije želeo da prognozira da li će svi politički akteri prihvatiti izborne rezultate, navodeći da je sadašnja politička situacija specifična.

– Ne mogu da tvrdim zato što je ovo sada neka vanredna situacija. Nismo imali ovakvo jedno stanje i u društvu, a i na izbornim listićima – naveo je Lacmanović.

“Ne verujem da je došlo do značajnih promena u raspoloženju birača”

Podsetio je da je “Faktor plus” pre petnaestak dana objavio istraživanje i da ne veruje da je u međuvremenu došlo do “značajnijih promena u raspoloženju birača”.

Ocenio je da je kampanja “Aleksandra Vučića i vladajuće stranke prilično snažna i direktna”, dok kampanja Studentske liste, prema njegovom mišljenju, “nema jasan karakter”.

Izbori

Foto: Snežana Krstić / Ringier

Izbori

Smatra da Studentska lista zbog toga možda neće ostvariti pun potencijal, iako je, kako kaže, veliki broj pristalica već odlučio za koga će glasati.

– Oni (Studentska lista prim. aut) će imati visok rejting, ali to ne znači da će taj rejting biti na ovom nivou koji smo mi izmerili pre nekih petnaestak dana. Čini mi se da će ostati ili na tom nivou ili da će blago pasti – zaključio je Lacmanović.

Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /