in

Otkriveno šta piše u pristupnom ugovoru Crne Gore sa EU

Otkriveno šta piše u pristupnom ugovoru Crne Gore sa EU


Tokom ovog “pripravničkog staža”, pravo glasa i veta Crne Gore može biti privremeno suspendovano ako prekrši vladavinu prava ili opstruiše zajedničke odluke


Uvedeni zaštitni mehanizmi, koji do sada nisu važili za druge članice, izazivaju zabrinutost zbog mogućeg stvaranja “članstva drugog reda” i političkog disciplinovanja manjih država

Iako je zvanična Podgorica na korak od istorijskog cilja i zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju neće izgledati kao pristupanje nijedne dosadašnje članice.

Umesto punog kapaciteta odlučivanja od prvog dana, najmlađu članicu Crnu Goru, po svemu sudeći, čeka svojevrsni desetogodišnji “pripravnički staž”, uz mogućnost produženja za još pet godina, tokom kojeg će njeno pravo glasa i veta biti pod stalnim nadzorom Brisela.

Ovaj novi model, osmišljen kako bi se sprečile blokade unutar samog bloka, pretvara pristupni ugovor Crne Gore u svojevrsni test za budućnost čitave politike proširenja EU, piše Dan.

​Suština promene leži u poukama koje je EU izvukla iz višegodišnjih sukoba sa Mađarskom i vladom Viktora Orbana, koja je u više navrata koristila pravo veta da blokira ključne spoljnopolitičke i finansijske odluke Unije.

Crna Gora dobija pravo glasa, ali…

Kako bi se izbeglo ponavljanje takvog scenarija sa novim članicama, Evropska komisija je inicirala uvođenje strogih zaštitnih mehanizama u poglavlje 35 pristupnog ugovora. U praksi, to znači da bi Crna Gora po ulasku formalno imala pravo glasa, ali bi joj ono moglo biti privremeno suspendovano ukoliko se proceni da ozbiljno krši vladavinu prava ili opstruiše zajedničke odluke.

​Kako navodi briselski portal Politico, iako je Evropska komisija prvobitno predlagala probni period od čak petnaest godina, unutar Unije je postignut kompromis na inicijativu Irske, koja predsedava Savetu EU.

Milojko Spajić

Foto: Boris Pejović / EPA;

Milojko Spajić

Politiko ističe da su ambasadori država članica načelno podržali skraćenje tog roka na deset godina, uz opciju petogodišnjeg produženja, nakon što su zemlje poput Italije i grupe “Prijatelji Zapadnog Balkana” upozorile da se deceniju i po dug nadzor teško može nazvati privremenom merom.

Isti izvor naglašava da će se odluka o eventualnoj suspenziji prava glasa donositi kvalifikovanom većinom, što u praksi znatno olakšava aktiviranje kaznenih mehanizama u odnosu na postojeći član 7.

Ovakva rešenja otvorila su niz dilema u crnogorskoj javnosti, ali i među pojedinim članicama Unije, koje strahuju da bi se na taj način stvorilo “članstvo drugog reda”.

Političko disciplinovanje manjih država?

Posebno je sporno pitanje šta će tačno biti okidač za oduzimanje prava glasa. Dok deo članica traži da se u ugovor uvrsti i kršenje principa “iskrene saradnje”, države naklonjene zemljama kandidatima upozoravaju da je reč o previše širokom i subjektivnom pojmu, koji bi mogao da posluži za političko disciplinovanje manjih država kada brane svoje nacionalne interese.

Zvanična Podgorica u javnosti šalje poruke diplomatskog optimizma, dok iza zatvorenih vrata vodi intenzivnu diplomatsku ofanzivu. Premijer Milojko Spajić ocenio je da je odustajanje Brisela od ideje da se novim članicama odmah po prijemu oduzme pravo veta važna pobeda, poručivši da Crna Gora ne strahuje od zaštitnih mehanizama jer je iskreno posvećena evropskim vrednostima.

Milojko Spajić

Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia / Profimedia

Milojko Spajić

Sličan ton zadržala je i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ističući da su te klauzule garancija stabilnosti i da neće usporiti plan da se pregovori završe do kraja ove godine, a pristupni ugovor potpiše do juna 2027. godine.

Ipak, prema diplomatskim izvorima, crnogorski pregovarači, koji nemaju formalno pravo da menjaju tekst poglavlja 35, aktivno lobiraju kod prijateljskih zemalja kako bi kriterijumi za suspenziju bili strogo objektivni i jasno definisani.

Presedan kakav nijedna ranija članica nije morala da prođe

S druge strane, deo opozicije i civilnog sektora u Crnoj Gori upozorava da prihvatanje desetogodišnjeg nadzora i mogućnosti suspenzije prava glasa predstavlja presedan kakav nijedna ranija članica, od Slovenije do Hrvatske, nije morala da prođe.

I pojedini evropski zvaničnici, poput izvestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjana Šareca, ocenili su samu ideju probnog perioda kao nepravednu prema državi koja je najdalje odmakla u reformama.

Milojko Spajić, Marta Kos

Foto: Boris Pejović / EPA;

Milojko Spajić, Marta Kos

Pored institucionalnog nadzora, ulazak Crne Gore nosi i niz drugih specifičnosti. Kao najmanja država po broju stanovnika koja pristupa Uniji nakon Malte, Crna Gora će imati minimalan broj poslanika u Evropskom parlamentu i ograničen uticaj prilikom glasanja kvalifikovanom većinom, pri čemu se uzima u obzir i procenat stanovništva.

Uz to, Crna Gora je jedina zemlja kandidat koja već više od dve decenije koristi evro kao zvaničnu valutu, iako nije deo evrozone, što će u trenutku pristupanja zahtevati poseban pravni i finansijski aranžman sa Evropskom centralnom bankom.

Na kraju, ostaje otvoreno pitanje da li će ovi zaštitni mehanizmi biti osmišljeni isključivo za Crnu Goru ili će postati novi standard za sve buduće članice sa Zapadnog Balkana i iz istočne Evrope.

Izvesno je samo da će Crna Gora, ukoliko sve bude teklo po planu i postane članica Unije 2028. godine, biti prva država koja će u evropsku porodicu ući pod posebnim nadzorom, sa punom odgovornošću koju članstvo nosi, ali i stalnim podsećanjem da stečena prava mogu biti privremeno suspendovana.

Šta donosi poglavlje 35?

U dosadašnjoj praksi proširenja, poglavlje 35 (Ostala pitanja) služilo je za specifične teme koje se ne uklapaju u standardne pregovaračke oblasti. Na primer, u slučaju Srbije ono obuhvata normalizaciju odnosa sa Prištinom.

Za Crnu Goru ovo poglavlje dobija potpuno novu ulogu i postaje pravni okvir za takozvane zaštitne mehanizme protiv scenarija sličnog onom u Mađarskoj pod Viktorom Orbanom.

Njime se definišu trajanje probnog perioda, uslovi pod kojima se može pokrenuti suspenzija prava glasa u Savetu EU, kao i način donošenja takve odluke kvalifikovanom većinom država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva Unije.

Milojko Spajić, Marta Kos


Milojko Spajić, Marta Kos

(Foto: Olivier Hoslet / EPA;)

Milojko Spajić


Milojko Spajić

(Foto: Boris Pejović / EPA;)

Milojko Spajić


Milojko Spajić

(Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia / Profimedia)

Milojko Spajić, Marta Kos


Milojko Spajić, Marta Kos

(Foto: Boris Pejović / EPA;)

Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /