Promene na političkoj sceni Prištine privremeno smiruju proteste bivših članova tzv. OVK, ali ne rešavaju duboke političke nesuglasice, niti pitanje zaštite srpske zajednice na Kosovu
Politikolog Ivan Tomić smatra da je izbor Justine Široke Pulje iznenađenje i upozorava da Srbi nisu bili uključeni u proces izbora novog predsednika, što može uticati na njihovu poziciju
U gotovo poslednjem trenutku, Skupština tzv. Kosova usvojila je izmene zakona o Specijalnom sudu za zločine tzv. OVK, čime je ukinuta i prepreka za dogovor o izboru predsednika privremenih prištinskih institucija. Na tu funkciju imenovana je Justina Široka Pulja, čime je ozvaničen dogovor između premijera Aljbina Kurtija i Demokratske partije Kosova (DPK), koja je i inicirala izmene zakona zbog nedavne presude Hašimu Tačiju i ostalim bivšim liderima tzv. OVK. Šta ove promene znače za Srbe na Kosovu?
Pravnik i bivši vojni tužilac Dragan Pašić kaže za RTS da su izmene zakona o Specijalnom sudu za zločine tzv. OVK, koje je usvojio parlament u Prištini, namenjene samo za unutrašnju upotrebu, kako bi se smirile političke tenzije i da neće imati nikakvo pravno dejstvo. Politikolog Ivan Tomić smatra da je izbor Justine Široke Pulje za predsednicu iznenađenje i da nije dobro što Srbi nisu bili deo procesa njenog izbora.
Parlament u Prištini usvojio je izmene zakona o Specijalnom sudu, nakon dogovora koji je lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti postigao sa predstavnicima Demokratske partije Kosova. Justina Široka Pulja izabrana je za predsednicu privremenih institucija. Odmah nakon usvajanja zakona, veterani tzv. OVK prekinuli su protest koji je u centru Prištine trajao od presuda njenim liderima u Hagu.
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu / Tanjug
Pravnik i bivši vojni tužilac Dragan Pašić ocenio je da je cela procedura usvajanja izmena zakona nezakonita i da je reč o jednostranom aktu bez uporišta u međunarodnom pravu i ustavu privremenih institucija u Prištini.
Podsetio je da su pravosudne institucije u Hagu formirane na osnovu međunarodnog sporazuma između Evropske unije i Prištine. Svaka izmena, ukidanje ili dopuna zato zahtevaju saglasnost Saveta Evrope, Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih međunarodnih faktora.
– Ovo je samo za unutrašnju upotrebu, za političku javnost, kako bi se smirile političke tenzije. Ovaj zakon neće imati nikakvo pravno dejstvo – rekao je Pašić.
Pašić ne očekuje nikakve promene u Hagu, ali smatra da će situacija biti složenija za Srbe i drugo stanovništvo koje nije lojalno prištinskim vlastima.
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu / Tanjug
Tomić: Izbor Široke Pulje je iznenađenje
Politikolog Ivan Tomić rekao je da je izborom predsednice otklonjena glavna institucionalna blokada, čime su izbegnuti novi vanredni izbori. Ostale političke nesuglasice među albanskim strankama, međutim, nisu rešene.
– Usvajanje ovog zakona je zaista bilo nešto što je bilo više politički potrebno, nego što ima realno uporište u tome šta se može uraditi po tom pitanju konkretno, odnosno da li oni zaista mogu da zaista promene ovlašćenja tog suda, jer kao što je gospodin Pašić rekao, upravo da bi se tako nešto desilo, potreban je širi konsenzus, potrebno je da se menja ustav, potrebno je da se složi međunarodna zajednica – rekao je Tomić.
Ocenio je da je Kurtiju išla na ruku presuda u Hagu, jer su na kraju dva procesa spojena. Bez toga, smatra Tomić, ne bi bio postignut kompromis.
Prema njegovim rečima, izbor Široke Pulje je iznenađenje, jer se njeno ime nije pominjalo u javnosti. Podsetio je da je ona ranije bila ministarka u Vladi koju je predvodio Hašim Tači.
Foto: Armend NIMANI / AFP / Profimedia
“Nova predsednica neće imati politički dug prema Srbima”
– Ono što po meni nije dobro jeste da Srbi nisu bili deo tog procesa, odnosno glasanja za izbor predsednika privremenih institucija u Prištini – istakao je Tomić.
Dodao je da nova predsednica zbog toga neće imati politički dug prema srpskoj zajednici.
Protesti u Prištini, prema njegovim rečima, nisu se prelili na srpske sredine, gde je život tekao gotovo normalno.
Ko je Justina Široka Pulja
Justina Široka Pulja je rođena 1953. godine u Prištini. Osnovnu i srednju školu završila je u tom gradu, gde je i diplomirala na Ekonomskom fakultetu.
Postdiplomske studije iz oblasti teorije i politike ekonomskog razvoja završila je na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu 1984. godine. Doktorirala je na Univerzitetu u Prištini, a tema njene doktorske disertacije bila je “Demografske investicije i ekonomski razvoj Kosova”. Na postdoktorska usavršavanja išla je u Ameriku i Austriju.
Foto: Armend NIMANI / AFP / Profimedia / Ringier
Nakon rata angažovala se u civilnom društvu, u oblastima osnaživanja žena, rodne ravnopravnosti, razvoja poslovanja i preduzetništva.
Posle završenih studija, bila je zaposlena u Narodnoj banci Kosova, a zatim na Ekonomskom fakultetu. Bila je član i predsedavala mnogim odborima nevladinih organizacija. Bila je ministarka energetike i rudarstva u Vladi tzv. Kosova (2008-2011) i poslanica u Skupštini tzv. Kosova (2011-2014).
Za dopisnog člana Akademije izabrana je 2016. godine. Od 2018. godine bila je sekretar Sekcije društvenih nauka i član predsedništva Akademije. Za redovnog člana Akademije nauka i umetnosti izabrana je 2020. godine.
Krajem prošle godine, izabrana je za predsednicu Akademije nauka i umetnosti i time postala prva žena na toj poziciji.
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu / Tanjug
Stav prema tzv. OVK
Nakon presude četvorici bivših lidera tzv. OVK, Široka Pulja izrazila je rezerve prema Specijalizovanim većima Kosova, rekavši da se kritike na račun Specijalizovanih veća iznose zbog uverenja da pravda treba da bude jednaka i nepristrasna.
– Nedavna odluka protiv četvorice bivših lidera tzv. OVK obavezuje nas da se ne osvrnemo samo na sudsku presudu, već i na samu prirodu, mandat i način funkcionisanja Specijalizovanih veća. Naš kritički stav prema ovom sudu proizlazi iz uverenja da pravda, da bi bila kredibilna i održiva, mora da bude shvaćena kao jednaka, inkluzivna i nepristrasna. Svaki mehanizam pravde koji se bavi osetljivim istorijskim periodima mora posebno voditi računa da ne stvori utisak selektivne pravde ili nejednakog tretmana žrtava i počinilaca. Poštovanje zakona i pravnih procedura ne isključuje pravo na institucionalnu kritiku. Naprotiv, u demokratskom društvu legitimnost pravosudnih institucija jača se upravo kroz transparentnost, odgovornost i argumentovanu javnu debatu – napisala je ona.
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu / Tanjug
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu / Tanjug
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu / Tanjug
Navela je i da tzv. OVK predstavlja deo ključnog poglavlja istorije Kosova i da krivični postupci protiv pojedinaca ne bi trebalo da se pretvore u opštu presudu jednom pokretu.
– Oslobodilačka vojska Kosova deo je ključnog poglavlja naše istorije. Krivični postupci protiv pojedinaca ne bi trebalo da se pretvore u opštu presudu jednom pokretu, istorijskom periodu ili težnji jednog naroda za slobodom. Stoga, uz poštovanje svačijeg prava na pravičan postupak i sva raspoloživa pravna sredstva, izražavamo duboke rezerve prema načinu na koji je ovaj sud osmišljen i kako je percipiran, kao i prema posledicama koje može imati na istorijsko sećanje, poverenje javnosti i osećaj pravde – dodala je Široka Pulja.
Navela je i da je Akademija nauka i umetnosti Kosova spremna da pomogne u procesima istraživanja, istrage i tumačenja podataka i činjenica u vezi sa ratom na Kosovu.
(Blic, RTS, Kosovo online)
BONUS VIDEO
Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /
