Glavne teme foruma bile su proces proširenja, reforme, bezbednost, ekonomski rast i dobrosusedski odnosi, a predstavljene su nove mape puta za kandidate.
Na panelima je istaknuto da su institucije i mediji u Srbiji deo problema, sa smanjenjem standarda slobode i pritiscima na civilni sektor, ali uz otpornost nevladinih organizacija.
Na ovogodišnjem Forumu o proširenju Evropske unije, koji je održan u Briselu pod sloganom „Šira Evropa – jača Evropa”, a pod pokroviteljstvom komesarke za proširenje EU Marte Kos i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, predstavljene su nove okvirne mape puta za države kandidate u procesu integracija. Na dvodnevnom sastanku u glavnom gradu Belgije nisu učestvovali predstavnici izvršne vlasti iz Beograda, imajući u vidu da se Vlada Srbije nalazi u tehničkom mandatu pred konstituisanje novog saziva Narodne skupštine. Ipak, srpska javnost i civilni sektor imali su svoje predstavnike u okviru pratećih sesija.
Godišnji skup Evropske komisije posvećen budućnosti proširenja Evropske unije – Forum o proširenju, koji je ove godine održan po drugi put, okupio je u Briselu visoke zvaničnike EU, lidere zemalja kandidata, kao i predstavnike civilnog društva, privrede i akademske zajednice. Glavne teme razgovora bile su: proces proširenja, neophodne reforme, bezbednost, ekonomski rast i dobrosusedski odnosi.
U okviru tematskog panela “Dijalozi u fokusu: Perpsektive civilnog društva i lokalnih vlasti o proširenju”, učesnicima se obratila glavna i odgovorna urednica portala „Istinomer” Milijana Rogač, koja je istakla da se u Srbiji „već dugo ne može verovati institucijama i političarima“, ocenivši da su državne institucije bile „deo problema i izvor dezinformacija“, te da su ostale “zarobljene od strane stare elite”. Ona je naglasila da se u javnom prostoru i na društvenim mrežama i dalje beleži snažna anti-EU i anti-zapadna retorika, ali da je civilno društvo uspelo da preživi pritiske, dodavši da će organizacije nastaviti sa proverom činjenica i razotkrivanjem medijskih manipulacija, uz poziv Evropskoj uniji da u Srbiji „pokaže svoje pravo lice, bude prisutnija na terenu i aktivno deli proverene činjenice“. Odgovarajući na naknadna pitanja moderatora o položaju civilnog društva u Srbiji, Rogačeva je navela da u proteklim godinama ono nije imalo dobar tretman, istakvši da su svi parametri koji se tiču sloboda zabeležili pad, kao i da poznaje novinare koji su morali da napuste zemlju ili su se suočavali s pretnjama. Na pitanje da li će nova vlada preokrenuti ovaj trend i postati istinski evropska, ona je napomenula da ostaje da se vidi da li će vlasti povući takve poteze. Osvrćući se na delovanje Studentskog pokreta, Rogačeva je istakla da je od predstavnika „Studentske liste“ čula obećanja o vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, ističući da u suštini tih zahteva, možda, postoji mnogo više sličnosti s vrednostima Evropske unije, bez obzira na to što se na uličnim protestima u Beogradu nisu mogle videti zastave EU.
Neposredno pre centralne debate o pripremi samih institucija EU za prijem novih članica, učesnicima foruma se, u ime „Studentske liste“, obratio prof. dr Aleksandar Baucal koji je rekao da je „u Srbiji počelo novo poglavlje demokratije“ i izrazio uverenje da će vesti koje će ubuduće stizati iz Srbije biti uglavnom pozitivne. Istakao je da je „uprkos dugogodišnjem urušavanju institucija i medijskom monopolu, rekordna izlaznost donela pobedu“ upozorivši da stečeni entuzijazam treba da se pretoči u pravedno i transparentno društvo, apelujući na sve da „podrže demokratsku budućnost Srbije.“ U sastavu delegacije, koja je boravila u Briselu na poziv Marte Kos uoči konstituisanja Narodne skupštine, kako „Politika“ saznaje, bile i Jovana Pavlović, Ana-Marija Radosavljević i Ana Dimitrijević.
Protest Prištine zbog pesme “Oj Kosovo, Kosovo”
Početak foruma obeležile su i oštre diplomatske reakcije Prištine. Ambasador tzv. Kosova u Briselu Agron Bajrami uputio je zvanični protest Evropskoj komisiji i komesarki Marti Kos zbog toga što je tokom uvodnog koncerta na svečanom otvaranju Foruma izvedena srpska narodna pesma „Oj Kosovo, Kosovo“.
Tokom koncerta pod nazivom „Melodije jedinstva: harmonije sa evropskog raskršća“ na kojem je predstavljena muzika regiona, Kosovo je bilo predstavljeno instrumentalnim izvođenjem pomenute pesme. Bajrami je putem društvenih mreža ocenio da izvođenje ove numere na zvaničnom skupu EU predstavlja teritorijalne pretenzije i zatražio objašnjenje o načinu izbora muzičkog repertoara. Premijer Albanije Edi Rama takođe je kritikovao izvođenje ove pesme poručivši da bi „bilo bolje za sve kada bi Srbija što pre priznala Kosovo“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izrazila je žaljenje zbog muzike koja je puštena na otvaranju Foruma. Ona je odgovornost za izbor melodije pripisala muzičarima i istakla da izbor pesme ni na koji način ne odražava stavove Evropske komisije.
U radnom delu foruma fokus je bio na predstavljanju strateških smernica za okončanje pregovaračkog procesa sa Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom. Prema navodima iz Brisela, Podgorica se u ovom trenutku nalazi najbliže zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja. Predstavnici Evropske komisije ponovili su da proces proširenja ostaje striktno zasnovan na individualnim zaslugama svake države kandidata. Kada je reč o Srbiji, ključni zahtevi za napredak u integracijama i otvaranje novih klastera i dalje ostaju sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava, usklađivanje spoljne i bezbednosne politike sa odlukama EU, kao i napredak u dijalogu o normalizaciji odnosa sa Prištinom.
(Blic, Politika)
Bonus video
Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /
