Konstitutivna sednica Narodne skupštine Srbije biće održana 17. novembra, a 250 poslanika, uključujući i nove, preuzeće mandate
Poslanici uživaju poslanički imunitet koji im omogućava slobodno obavljanje funkcije, ali može otežati pokretanje krivičnih postupaka protiv njih
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Srbije biće održana u utorak, 17. novembra, kada će u poslaničke klupe sesti 250 narodnih poslanika, među kojima će biti i onih koji prvi put preuzimaju ovu funkciju. Pored obaveze da poštuju Ustav i zakone i zastupaju interese građana, poslanici uživaju i posebnu pravnu zaštitu, poznatu kao poslanički imunitet, koji im omogućava slobodno obavljanje funkcije, ali u određenim okolnostima može predstavljati i prepreku za vođenje krivičnog postupka.
Iako je osnovna svrha imuniteta zaštita nezavisnosti narodnih predstavnika, pitanje njegove primene posebno je važno kada se poslanik sumnjiči za krivično delo koje nema veze sa obavljanjem poslaničke funkcije.
Kada imunitet štiti poslanika?
Profesor Tamaš Korhec objašnjava da se poslanički imunitet može primeniti i u slučajevima koji nisu povezani sa radom u parlamentu, zbog čega odluka Narodne skupštine može biti presudna za mogućnost vođenja postupka tokom trajanja mandata.
– Ona važi i u slučaju kriminalnih delatnosti koje nemaju veze sa Ustavom utvrđenim vršenjem funkcije poslanika, ili u drugim slučajevima, recimo u slučaju članova Vlade ili predsednika republike. Ako se ne dozvoli vođenje postupka od strane Narodne skupštine, onda zapravo neko ostaje zaštićen dok mu traje mandat, iako je verovatno izvršio krivično delo koje nema veze sa funkcijom Narodne skupštine ili funkcijom opozicije – objašnjava profesor Korhec za RTV.
Foto: RTV Info / youtube
Kada je moguće hapšenje bez odobrenja Skupštine?
Hapšenje narodnog poslanika bez odobrenja Skupštine moguće je ukoliko je zatečen u izvršenju krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina. U ostalim slučajevima, kada se poslanik pozove na imunitet, odluka parlamenta može biti neophodna za njegovo procesuiranje.
Profesor Korhec smatra da bi imunitet trebalo primenjivati restriktivno, posebno kada je reč o delima koja su počinjena pre stupanja na poslaničku funkciju.
– Rešenje bi bilo da se to restriktivno koristi, i da, recimo, u slučaju narodnog poslanika koji je pre svog mandata učinio neko krivično delo, da Skupština ne sprečava da takav poslanik odgovara i da se vodi postupak zbog krivičnog dela protiv takvog poslanika – navodi profesor Korhec.
Prema njegovom mišljenju, takva praksa mogla bi da postane ustaljeno pravilo u radu Narodne skupštine i doprinese rešavanju slučajeva za koje domaća sudska praksa nema uvek jasan odgovor.
Pokrajinski poslanici imaju uži imunitet
Za razliku od narodnih poslanika, predstavnici Skupštine Vojvodine uživaju uži oblik imuniteta, koji ih štiti za izgovorenu reč i glasanje tokom obavljanja funkcije, ali ne i od opštih krivičnih postupaka ili pritvora.
Razlika proizlazi iz pravnog osnova zaštite, budući da je imunitet pokrajinskih poslanika uređen Statutom Autonomne pokrajine Vojvodine, a ne neposredno Ustavom Srbije.
Time se, uoči početka rada novog saziva republičkog parlamenta, ponovo otvara pitanje granice između zaštite poslaničke funkcije i odgovornosti izabranih predstavnika pred zakonom.
(RTV Info)
BONUS VIDEO:
Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /
