Evropska unija i njene članice očekuju sekvenciranu demokratizaciju i ne žele zamenu prioriteta, naročito u pogledu spoljne politike i pitanja Kosova.
Posebno je ohrabrujuće što Studentska lista u programu pominje IBAR kao ključnu tačku za evropski put Srbije.
U Briselu postoji umereni optimizam posle političkih promena u Srbiji i razumevanje da će za obnovu institucija biti potrebno vreme, ocenio je Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike. Govoreći na Insajderu rekao je da bi Srbija, prema njegovoj proceni, već u decembru ili januaru mogla da dobije pristup prethodno zamrznutim evropskim sredstvima, ali da će dalja podrška zavisiti od konkretnih reformi.
Subotić je naveo da je tokom dve posete Briselu u protekle dve nedelje primetio veliko interesovanje za dešavanja u Srbiji, među predstavnicima evropskih institucija, država članica i civilnog društva.
– Postoji visoka potražnja za informacijama i dodatnim saznanjima kada je Srbija u pitanju. Mi smo glavna tema tamo. Mi smo kao superstarovi tamo. Nama su sva vrata otvorena, bilo da se radi o institucijama Evropske unije, državama članicama, odnosno njihovim stalnim predstavništvima, i na kraju civilnom društvu i njihovim ključnim ekspertima koji se bave politikom proširenja – rekao je Subotić.
Optimizam evropskih sagovornika ipak je umeren jer, prema njegovim rečima, razumeju koliko je teško menjati državu koja je godinama smatrana zarobljenom. Istovremeno, ocenio je da političke promene otvaraju mogućnosti koje prethodno nisu postojale.
Delegacija EU u Srbiji: Čupić izrazio žaljenje što neće prisustvovati samitu u Briselu
– Unija jeste definitivno jedna kompleksna tvorevina koja sadrži različite interese na različitim nivoima, ali uprkos toj kompleksnosti, mislim da je prevladao taj ključan stav, a to je da se sa prethodnim režimom jednostavno nije moglo očekivati otključavanje pristupnog procesa Srbije, a da sada možemo staviti tačku na taj period i barem otvoriti prostor za neke stvari koje su prethodno jednostavno bile van domašaja – ocenio je Subotić.
Evropski fondovi i reforme koje otvaraju pregovore
Subotić je objasnio da se sada prvenstveno razgovara o Planu rasta i dostupnim fondovima, dok otvaranje klastera zahteva jednoglasnost država članica. Prema njegovoj računici, Srbiji je na raspolaganju više od milijardu evra kroz kredite i bespovratna sredstva.
– Možemo već u decembru, januaru da otključamo neke fondove koji su prethodno bili zamrznuti, jer je Komisija procenjivala da se nisu ispunjavali osnovni demokratski preduslovi. Dobra stvar je upravo ta što Komisija sama može da odluči kada su ti demokratski preduslovi ispunjeni i kada Srbija može da krene sa povlačenjem tih sredstava. Prema mojoj proceni, možemo već u decembru, januaru, ili kada Komisija donese tu odluku, na 180 miliona da računamo – naveo je Subotić.
Za pristup tom novcu, smatra Subotić, značajne će biti poruke iz ekspozea budućeg premijera i obnova dijaloga sa Briselom. Naglasio je, međutim, da nova vlast neće dobiti bezuslovno poverenje za sprovođenje preostalih obaveza.
– Za sve ostalo nema ničeg blanko, već se zna da postoje konkretni reformski koraci, sa konkretnim datumima, i da zaista neće biti gledanja kroz prste. Dobra stvar je što smo imali i šefa direktorata za proširenje koji je rekao da ovo jeste vanredna situacija. Njima nije cilj da sada Srbija ne povuče sredstva i da to ostane nepotrošeno. Zato se ostavlja mogućnost da Studentska lista razgovara o reformskoj agendi, da se neki targeti pomere, da se neke reforme prilagode – objasnio je Subotić.
Strahinja Subotić: Brisel nedovoljno poznaje Studentsku listu, postoji umereni optimizam
Posebno ohrabrujućim Subotić smatra to što se u programu Studentske liste pominje IBAR, odnosno izveštaj o ispunjenju prelaznih merila. Ocenio je da bi njegovo dobijanje do novembra 2027. predstavljalo važnu prekretnicu na evropskom putu Srbije.
– To bi značilo da smo država koja je na dobrom koloseku i koja od tog trenutka može da računa čak i na zatvaranje pojedinačnih poglavlja. Bez IBAR-a nema zatvaranja poglavlja i činjenica da Studentska lista u svom programu pominje IBAR je ohrabrujući znak da oni znaju šta treba da se uradi. Nije dovoljno samo usvojiti određeno zakonodavstvo, strategije, akcione planove i promeniti pravila, već pokazati da postoji volja za povećanjem stepena implementacije svega onoga što ti zakoni, pravila i pravilnici nalažu – istakao je Subotić.
Demokratizacija pre najtežih spoljnopolitičkih pitanja
Na pitanje da li bi evropske države prema novim vlastima mogle da postave oštrije uslove nego prema prethodnim, Subotić je rekao da je iz razgovora poneo utisak da postoji razumevanje za redosled rešavanja problema. Ipak, nije isključio buduće bilateralne prepreke.
– Ključna reč koja se sad sve glasnije pojavljuje u Briselu i u članicama jeste sekvenciranje. Prepoznaje se da ne smemo dozvoliti da dođe do zamene prioriteta, jer u slučaju da se spoljna politika ili Kosovo stave u prvi plan, nećemo imati niti rešavanje tih problema, niti demokratsku transformaciju, bar ne transformaciju koja bi mogla biti podržana od Evropske unije na jedan efektivan način. Sekvenciranje i strpljenje su ključne reči koje sam barem do sada dobijao – rekao je Subotić.
Foto: Harry Nakos (STR) / Tanjug/AP
Subotić smatra da politika četiri stuba kratkoročno može biti racionalna za Beograd zbog nerešenog dijaloga sa Prištinom i energetske diversifikacije koja je još u toku. Ono što očekuje da se odmah promeni jeste način na koji Srbija odnose sa Rusijom i Kinom koristi u razgovorima sa EU.
Crtaju se nove granice u komšiluku Srbije: Dve evropske zemlje postaju jedno?
– Možemo očekivati da neće plašiti Brisel i države članice upravo Moskvom i Pekingom, kao što je to prethodno bio slučaj. Uvek se ranije govorilo: ‘Dajte nam novac, otključajte nam klaster ili ćemo mi otići ka istoku, približićemo se njima, produbićemo saradnju’. To mislim da će prestati preko noći. Teško mi je da zamislim da će Studentska lista takav manir izražavanja, pa i političkih pretnji, koristiti u svom dijalogu sa Evropskom unijom – ocenio je Subotić.
U odnosu prema Moskvi, prema njegovoj oceni, važnu ulogu imaće i ruska podrška prethodnoj vlasti tokom studentskih protesta. Naveo je da Rusija sada pokušava da promeni pristup i odnos prema Studentskoj listi.
– Meni je svakako ohrabrujuće to što su bili studenti ti koji su tokom protesta, tokom prethodnih godina, trčali ka Briselu, imali su trku ka Strazburu, a ne ka Pekingu ili ka Moskvi. Istovremeno, siguran sam da Studentska lista nije zaboravila da je Putin upravo podržao bivšeg predsednika Vučića. Vidimo da Rusija shvata značaj promena, da pokušava da okrene novi list, ali videćemo da li i u kojoj meri će im to uspeti u praksi – naveo je Subotić.
Kada je reč o vladavini prava, Subotić je ocenio da bi prvi korak morao da bude uspostavljanje jednakosti pred zakonom. Za početne promene, smatra, presudno je i da političari omoguće institucijama da samostalno rade.
Foto: screenshot
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije: Srbija ne uvodi sankcije Moskvi jer ne želi da nas izda
– Pre nego što promenimo zakone, treba da bude uvrežen ključni princip da ne postoji neko ko može da pobegne od zakona. Ravnopravnost pred zakonom je osnovni princip vladavine prava. U praksi, dokle god političari ne diraju institucije i dok ih ostave na miru da rade svoj posao, mislim da će to za početak biti dovoljno dobro da se neke stvari promene. REM je tu jako bitan i druge stvari o kojima se prethodnih nekoliko godina razgovaralo – poručio je Subotić.
Referendum na kraju procesa, SNS pred gubitkom evropskog oslonca
Najavu da će građani na kraju odlučivati o članstvu Srbije u EU Subotić ne vidi kao prepreku odnosima sa Briselom. Ocenio je da bi, međutim, skoro raspisivanje referenduma bilo besmisleno posle godina antievropske retorike i nedovoljne dostupnosti informacija.
– Kada neko kaže da trenutno članstvo u Evropskoj uniji podržava oko 40 odsto građana, ja kažem da je to odličan uspeh. Čudi me da nije manje kada pogledamo kroz šta su sve prolazili, šta su mogli da čuju, šta nisu mogli da čuju. Bitno je da to bude jedan sistemski pristup koji bi omogućio građanima da dobiju tačne i pravovremene informacije, da bi mogli da oblikuju stav o tome šta je Evropska unija, šta bi nas to koštalo, šta bi nam donelo i na kraju da donesu svoj sud – objasnio je Subotić.
Govoreći o predlogu suspenzije SNS-a iz Evropske narodne partije, Subotić je ocenio da ta politička grupacija pokušava da se distancira od dugogodišnjeg tolerisanja naprednjaka. Podsetio je, ipak, da je EPP podržavao i kritičke izveštaje Evropskog parlamenta o Srbiji.
– Iako nisu isključivali SNS, pretpostavljam da je logika bila da mogu da koriste njihovo pridruženo članstvo kao metod da utiču na SNS, da kontrolišu štetu koliko je to moguće. Videli smo da nisu bili uspešni u praksi. Činjenica da se na nivou EPP-a na ovaj način razmatra SNS izrazito je jak udarac za SNS na tom nivou eksterne legitimizacije i otvara prostor da možda razmatra, kao što je i Orban razmatrao, da pređe u Patriote ili u neke druge desničarske grupacije u Evropskom parlamentu – zaključio je Subotić.
(Insajder)
Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /
