Predstavnici Studentske liste u Briselu su naglasili da su za Srbiju prioritet unutrašnje reforme – vladavina prava, borba protiv korupcije i jačanje institucija
Evropski zvaničnici su pokazali više razumevanja za potrebu Srbije da najpre reši unutrašnje probleme pre donošenja spoljnopolitičkih odluka, poput sankcija Rusiji
Sankcije Rusiji, nastavak dijaloga sa Prištinom i evropski put Srbije – pitanja su koja su se našla pred predstavnicima Studentske liste tokom razgovora u Briselu. Međutim, dok Evropska unija ima svoje spoljnopolitičke prioritete, predstavnici liste poručuju da Srbija najpre mora da se izbori sa problemima unutar sopstvenih institucija, korupcijom i posledicama političkih zloupotreba.
O tome kako su protekli sastanci, šta su evropski zvaničnici želeli da čuju i da li je Brisel spreman da prihvati drugačiji redosled prioriteta govorila je Ana Dimitrijević, profesorka Devete beogradske gimnazije, predsednica Foruma beogradskih gimnazija i kandidatkinja na Studentskoj listi.
Dimitrijević je govorila o dve posete Briselu, promenjenoj atmosferi u razgovorima sa evropskim zvaničnicima, ali i o očekivanjima koja se postavljaju pred političke predstavnike Studentske liste.
Foto: RTV / screenshot
Prema njenim rečima, tokom druge posete bilo je znatno manje potrebe da se objašnjavaju stavovi koje je delegacija iznela prilikom prvog susreta. Evropski sagovornici, kako tvrdi, pokazali su više razumevanja za to da se Srbija najpre posveti unutrašnjim reformama.
“Moramo prvo da se bavimo svojim dvorištem”
Dimitrijević je objasnila da su predstavnici Studentske liste u Briselu jasno predstavili svoje prioritete, među kojima su uspostavljanje vladavine prava, jačanje demokratskih institucija, borba protiv korupcije i sloboda medija.
Iako su evropski zvaničnici otvarali i spoljnopolitička pitanja, prema njenim rečima, delegacija je insistirala na tome da se problemi koji su se godinama nagomilavali u Srbiji ne mogu rešiti preko noći.
– Jasno su promenili stav u odnosu na prvu posetu, kada sam sa profesorom Šoškićem bila neposredno posle izbora, jer naravno da Evropska unija ima svoju politiku, ima svoju agendu, ima svoje zahteve, očekivanja i to je potpuno prirodno. Mi smo na to bili spremni, bili smo spremni da im kažemo šta su naši prioriteti – kazala je Ana Dimitrijević.
U nastavku razgovora objasnila je da su predstavnici liste evropskim sagovornicima ukazali na obim posla koji bi čekao novu vlast.
– U drugoj poseti smo morali manje da objašnjavamo, zato što su nas očigledno slušali i čuli kada smo bili prvi put, da mi moramo prvo da se bavimo svojim dvorištem. Imamo jako ozbiljne unutrašnje probleme i pitanja koja moramo da rešavamo. Borba protiv korupcije, otvaranje raznih dosijea, preispitivanje ugovora, to će biti jedan dug i mukotrpan posao. To se neće obaviti preko noći. Biće potrebno vreme da se sve te stvari urade. Kada smo nabrojali sve probleme sa kojima se suočavamo i šta sve moramo da uradimo, oni su rekli da im je jasno – dodala je ona.
Foto: Blic televizija / Ringier
Šta je Brisel pitao o sankcijama Rusiji?
Jedna od najvažnijih tema bila je politika Srbije prema Rusiji, odnosno pitanje usklađivanja sa spoljnom politikom Evropske unije. Dimitrijević je navela da je delegacija Studentske liste jasno predstavila svoj stav o neuvođenju sankcija Rusiji, objašnjavajući ga pre svega ekonomskim i energetskim okolnostima.
Prema njenim rečima, Srbija je u velikoj meri zavisna od ruskog gasa, a nagla promena politike mogla bi da predstavlja dodatni izazov za privredu i građane.
– Mi u svom programu imamo vrlo jasan stav po pitanju priznavanja, odnosno nepriznavanja Kosova i uvođenja, to jest neuvođenja sankcija Rusiji. Naravno da su postavljali pitanja zbog čega i kako, iako su i ranije dobijali verovatno veoma sličan odgovor. Rekli smo da smo zavisni od ruskog gasa, to je jedan praktičan razlog. Mi smo siromašna privreda i mi se na to jako oslanjamo, s jedne strane. S druge strane, postoji jedan sentiment kod nas. Treća stvar, mi smo bili pod sankcijama i znamo šta to znači za narod, a šta za državu. Sve je njima to jasno. Studentska lista je bila vrlo jasna po tom pitanju – istakla je Ana Dimitrijević.
Kosovo i Metohija: “Bezbednost ljudi je prioritet”
Govoreći o Kosovu i Metohiji, Dimitrijević je navela da je delegacija u Briselu insistirala na poboljšanju svakodnevnog života ljudi koji tamo žive. Posebno je izdvojila bezbednost, zdravstvo i obrazovanje, kao i potrebu da se poštuju ranije postignuti dogovori. Prema njenim rečima, predstavnici liste naglasili su da i prištinska strana mora da ispunjava svoje obaveze.
– Normalizacija života ljudi na Kosovu je prva stvar koja je nama najvažnija, u smislu da se zdravstvo, obrazovni sistem, pre svega bezbednost, da život i dobrobit tih ljudi koji su ostali tamo, a sve ih je manje, mora biti apsolutno prvi prioritet. Ono na čemu ćemo insistirati je da i prištinska strana mora ispunjavati svoj deo dogovora, jer mi svedočimo tome da se to ne dešava. Mi imamo tamo jako važno kulturno-istorijsko nasleđe koje je nama veoma važno. Jednostavno, kao što je važno i njima u njihovim državama, pa zašto bismo mi bili drugačiji? Njima je to jasno i oni su takve odgovore i očekivali, ali ipak su postavili pitanje i dobili su vrlo jasan odgovor – dodala je Dimitrijević.
Foto: Ringier
Građani će doneti konačnu odluku o članstvu u EU
Iako su se tokom razgovora otvorila pitanja oko kojih Srbija i Evropska unija imaju različite stavove, Dimitrijević je naglasila da Studentska lista ne odustaje od evropskog puta. Kako je objasnila, u osnovi programa liste nalaze se vrednosti koje Evropska unija postavlja kao temeljne uslove za pristupanje – vladavina prava, demokratija i nezavisne institucije. Međutim, naglasila je da konačnu odluku o članstvu treba da donesu građani Srbije.
– Pričali su o budućoj saradnji, o tome da li mi ostajemo na evropskom putu. Rekli smo da ostajemo pre svega zbog toga što se osnovne vrednosti Evropske unije i onoga što se traži u reformskoj agendi i u procesu pridruživanja, a i u našem programu su zapravo osnovne vrednosti. Ali naravno, jasno smo rekli da se na kraju tog puta ipak pitati srpski narod – istakla je Dimitrijević.
Objasnila je zašto smatra da referendum o članstvu ne bi trebalo organizovati pre nego što Srbija ispuni uslove za ulazak u Evropsku uniju.
– Pitanje je i da li oni nas žele, odnosno, oni nas žele u Evropskoj uniji zbog nekih svojih političkih i ekonomskih razloga, ali nas ne žele ovakve. I to je vrlo jasno. Mi sad i da želimo ovog trenutka da uđemo u Evropsku uniju, ne možemo. S druge strane, mi želimo da uredimo ovu državu, da bude jedna zdrava, razvijena evropska demokratija. Kada mi to postanemo, onda ćemo da pitamo narod da li narod želi da bude deo zajednice evropskih naroda. Mi svakako jesmo evropski narod, mi pripadamo Evropi, ali opet kažem, to je jedno vrlo ozbiljno pitanje, a mi vrlo insistiramo na poštovanju Ustava – ističe Dimitrijević.
Foto: Dursun Aydemir / AFP / Profimedia / Profimedia
Novac iz evropskih fondova
Poseban deo razgovora odnosio se na sredstva koja su Srbiji namenjena kroz evropske mehanizme podrške reformama. Prema rečima Dimitrijević, deo novca nije dostupan jer prethodno dogovorene obaveze nisu ispunjene, a predstavnici Evropske unije pokazali su spremnost da razgovaraju o načinima da se ta sredstva ipak iskoriste.
Ona je objasnila da se sada od država očekuje da unapred pokažu kako će sprovoditi reforme i na koji način će koristiti dodeljena sredstva.
– Suština je da su oni sami nama rekli da postoje velika sredstva koja su dodeljena Srbiji, ali ta sredstva su negde zaključana, upravo zbog neispunjavanja dogovorenih stvari. Jer Evropska unija je ranije davala sredstva tako što da sredstva i onda ih vi trošite i onda im date neku povratnu informaciju na šta ste to potrošili. Međutim, pošto su ta sredstva nenamenski trošena, oni su odlučili da ne samo prema Srbiji, nego i prema drugim zemljama kandidatima gde daju sredstva, prosto traže nešto na početku, pre nego što daju sredstva toj državi, traže da vide da je napravljen neki plan za šta će sredstva biti trošena – dodala je Dimitrijević.
Foto: tanjug AP Vlasov Sulaj, Djordje Kojadinovic, Jadranka Ilić, Tanjug / Ringier
Upozorila je da je dodatni problem to što se približava kraj kalendarske godine, kada ističu pojedini rokovi za korišćenje sredstava.
– Nezgodan je trenutak, jer je kraj kalendarske godine, a on je za mnoge od tih dogovora zapravo neki krajnji rok i mi bismo morali pre kraja godine njima da ponudimo te strategije ili okvire na osnovu kojih bismo to radili. Biće jako teško, jer pitanje je da li će biti voljni da ih daju, mislim da će hteti da otključaju i daju ta sredstva, jer misle da bi bilo šteta da ih ne iskoristimo kad su nam namenjena – istakla je Dimitrijević.
BONUS VIDEO:
Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /
