Obuke su obuhvatale nenasilno delovanje, vođenje plenuma, digitalni marketing, prepoznavanje dezinformacija i kontrolu izbornih procedura.
Posebno je istaknut uticaj organizacija iz Hrvatske i Evrope, što otvara pitanje saradnje domaćih i inostranih aktera u razvoju pokreta.
Učesnici studentskog pokreta u Srbiji tokom prethodne dve godine sticali su organizaciona, komunikaciona i politička znanja kroz obuke koje su sprovodila različita udruženja, organizacije civilnog društva i fondacije iz regiona i Evrope, piše hrvatski “Jutarnji list” u istraživanju novinara Filipa Pavića, objavljenom pod naslovom “Blokaderski priručnik, hrvatska veza i kampovi za obuku: Ovako je nastao pokret koji je srušio Vučića”.
Istraživanje, koje je zagrebački dnevnik predstavio pod oznakom “Istraga Jutarnjeg”, bavi se načinom na koji je studentski protestni pokret prerastao u organizovanu političku snagu, kao i ulogom različitih programa obuke u tom procesu.
Foto: screenshot
Pavić navodi da se pobuna studenata nije preko noći pretvorila u političku organizaciju, već da je reč o procesu koji je trajao dve godine i tokom kojeg su učesnici protesta sticali veštine neophodne za organizovano političko delovanje.
– Tokom dve godine studenti su od revoltirane grupe građana postali politički profesionalci – konstatuje autor, povezujući tu transformaciju sa izbornim uspehom Studentske liste, koja je osvojila gotovo 54 odsto glasova.
Od nenasilnog delovanja do organizacije plenuma
Prema istraživanju “Jutarnjeg lista”, obuke su obuhvatale različite oblasti, od načina organizovanja protesta do praktičnih znanja potrebnih za političko i javno delovanje.
Među veštinama koje su učesnici studentskog pokreta usvajali navode se nenasilno delovanje, organizovanje i vođenje plenuma, argumentovano zastupanje stavova, donošenje zajedničkih odluka, digitalni marketing, prepoznavanje dezinformacija i posmatranje izbora.
Posebno mesto u istraživanju zauzima način na koji su studenti ovladali organizacionim mehanizmima koji su kasnije korišćeni u političkom delovanju.
Kako proizlazi iz Pavićevog teksta, obuke nisu bile ograničene na klasične oblike građanskog aktivizma, već su obuhvatale i veštine važne za političku komunikaciju, mobilizaciju pristalica i kontrolu izbornih procedura.
Upravo je povezanost tih aktivnosti sa kasnijim formiranjem Studentske liste jedno od pitanja kojima se bavi hrvatski novinar.
Hrvatska veza i uloga organizacija iz inostranstva
U istraživanju se posebno ukazuje na učešće organizacija iz regiona i evropskih zemalja u obukama aktivista u Srbiji.
“Jutarnji list” već u naslovu izdvaja “hrvatsku vezu” i “kampove za obuku”, dok u uvodnom delu teksta navodi da su različita udruženja, organizacije civilnog društva i fondacije učesnike studentske pobune podučavale organizacionim i komunikacionim tehnikama.
Takvi navodi pokreću pitanje obima i karaktera saradnje domaćih aktivista sa organizacijama iz inostranstva, ali i razlikovanja redovnih programa građanskog obrazovanja od neposrednog učešća u političkom organizovanju.
Vučićeve optužbe za obojenu revoluciju i odgovor aktivista
Hrvatski list svoje istraživanje stavlja i u kontekst ranijih tvrdnji Aleksandra Vučića da su protesti u Srbiji bili deo pokušaja sprovođenja “obojene revolucije”.
Foto: Miloš Milivojević / Tanjug
S druge strane, učesnici programa obuke i predstavnici organizacija koje su ih sprovodile takve optužbe odbacuju, predstavljajući svoje aktivnosti kao podsticanje samostalnog razmišljanja i građanskog angažovanja.
“Učili smo građane da misle svojom glavom, jasno je da će to smetati vlasti“, poruka je koju “Jutarnji list” izdvaja u predstavljanju njihovog odgovora na Vučićeve optužbe.
Kako je protestni pokret prerastao u političku organizaciju
Centralno pitanje Pavićevog istraživanja jeste koliko su aktivističke obuke doprinele pretvaranju studentskog pokreta u političku organizaciju sposobnu da učestvuje na izborima i osvoji vlast.
“Kako su to postigli, ko ih je tačno instruisao za političko delovanje i koliko su aktivistički treninzi doprineli njihovom partijskom organizovanju u Studentsku listu i konačnom osvajanju vlasti?“, pita se autor “Jutarnjeg lista”.
Konstitutivna sednica Skupština Srbije nastavlja se danas, a poslanici raspravljaju o kandidatima za predsednika parlamenta – Aleksandru Čupiću i Stojanu Radenoviću
(Jutarnji list, Politika)
Bonus video
Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /
