in

Nova brutalna blokada Hrvatske za Crnu Goru: Nema popuštanja

Nova brutalna blokada Hrvatske za Crnu Goru: Nema popuštanja


Glavni razlog blokade su nerešeni bilateralni sporovi oko granice na moru, istraživanja nafte i gasa, kao i povratak školskog broda ‘Jadran’.


Hrvatska zahteva da Crna Gora reši pitanja iz perioda ratova devedesetih, kao i pitanja imovinskih prava i nestalih osoba.

Hrvatska od juče blokira Crnoj Gori zatvaranje još jednog, ukupno trećeg, poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

Zagreb je na sednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (energetika), te ponovo “stavio rampu” na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika) – pišu “Vijesti”.

Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, bezbednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.

Dok su zvaničnici Zagreba poručili juče da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahteve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja države EU.

Jedan izvor “Vijesti” tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u delu podmorja – s obzirom na to da dve zemlje nisu utvrdile granicu na moru – dok drugi kaže da je razlog blokade energetski kabl.

“Vijesti” sinoć nisu uspele da zvanično potvrde te navode. Jedan sagovornik iz Vlade nezvanično je rekao da nije tačno da je sporno pitanje energetskog kabla.

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Iz Zagreba su 2014. tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već koja pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. Odeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za prekomorske poslove i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.

Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Nakon ratnih sukoba devedesetih kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN-a – od 1996. do 2002. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.

Prema Protokolu, Hrvatska ima kopneni deo poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.

“Zeleno svetlo” za jedno poglavlje

Od tri poglavlja Crne Gore koja su juče bila na dnevnom redu COREPER-a – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14, “zeleno svetlo” dobilo je samo prvo.

Prethodno je “prolaz” dobilo i Poglavlje 16 (porezi), pa će danas na međuvladinoj konferenciji u Briselu i ono biti zatvoreno s Poglavljem 22.

Hrvatska je i u julu sprečila zatvaranje Poglavlja 14, problematizujući pitanje kabotaže, tj. prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazdušnih mapa. Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na poziciju Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.

Milojko Spajić

Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia / Profimedia

Milojko Spajić

Hrvatska od decembra 2024. blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno merilo za njegovo “štrikiranje”. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Osam zahteva za Crnu Goru

Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahteva koje Crna Gora treba da ispuni pre pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na nerešena pitanja iz ratova devedesetih godina.

Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rešavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori…

Među zahtevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtevi su ispunjeni.

Dva zahteva koja Hrvatska direktno povezuje s Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda “Jadran” toj zemlji i razgraničenje između dve države na području Prevlake. Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.

Plenković: Nema popuštanja

Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković poručio je juče da neće biti popuštanja Crnoj Gori kad je reč o ispunjavanju zahteva.

Govoreći o rešavanju pitanja nestalih, on je Televiziji N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.

Andrej Plenković

Foto: Luka Šangulin (HO) / Tanjug

Andrej Plenković

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze koje uključuju i “vrednosna pitanja”.

– Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne reše ta otvorena, vrednosna pitanja – poručio je on u Vukovaru, preneo je HRT.

Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. Nakon međuvladine konferencije, država će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.

Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice

Ministar pravde Bojan Božović juče je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.

Naglasio je, kako je preneo Portal RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem periodu pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru. Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.

Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnov granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnov za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost s jednostranim određivanjem konkretne granične linije.

Rekao je da bi, ako dve države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rešenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom instancom.

Vlada je 12. marta oformila Komisiju za razgraničenje s Hrvatskom.

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Andrej Plenković i Milojko Spajić


Andrej Plenković i Milojko Spajić

(Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia, FOTO TANJUG/ FOTO HINA/ EDVARD ŠUŠAK/ nr / Ringier)

Milojko Spajić


Milojko Spajić

(Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia / Profimedia)

Andrej Plenković


Andrej Plenković

(Foto: Luka Šangulin (HO) / Tanjug)

Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /