in

Surlić: Nova vlast će prve konkretne poteze moći da povuče tek posle formiranja vlade

Surlić: Nova vlast će prve konkretne poteze moći da povuče tek posle formiranja vlade


Sednice Skupštine obeležene su opstrukcijama, ličnim napadima i nastavkom retorike iz predizborne kampanje


Surlić ističe da reforme institucija zahtevaju vreme i da se ne mogu očekivati brze i radikalne promene

Nova vlast će prve konkretne poteze moći da povuče tek posle formiranja vlade, ocenjuje profesor Fakulteta političkih nauka Stefan Surlić. Ukazuje da se rasprava u Skupštini pretvorila u nastavak predizborne kampanje, obeležene ličnim napadima i neproverenim tvrdnjama, dok će za reformu institucija biti potrebno vreme.

Skupština Srbije ni drugog dana konstitutivne sednice nije izabrala predsednika parlamenta. Sednica se nastavlja danas. Rasprava se uglavnom vodila o temama koje nisu na dnevnom redu, a duga obraćanja šefa poslaničke grupe “Srbija pobeđuje” Aleksandra Vučića predstavnici Studentske liste ocenili su kao opstrukciju.

Prvi zadatak predsednika Skupštine – raspivanje izbora

Govoreći o tome što se Studentska lista uglavnom odlučila za ćutanje, dok predstavnici Srpske napredne stranke govore u parlamentu, Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka kaže da je to bila jedina moguća strategija za Studentsku listu, jer je politički prioritet izbor predsednika Skupštine.

“Predsednik Skupštine ima odmah i prvi zadatak, a to je da raspiše izbore. Rok ide. Moramo da imamo predsedničke izbore do 27. decembra, to je i ustavni rok“, rekao je Surlić.

Aleksandar Čupić

Foto: Miloš Miškov / Tanjug

Aleksandar Čupić

Smatra da je u parlamentu došlo do opstrukcije, iako je bilo dovoljno vremena da opoziciona strana iznese argumente, predstavi svog kandidata i ospori kandidata vladajuće većine.

“Ponašanje u Skupštini kao u predizbornoj kampanji”

Prema njegovoj oceni, obrazac ponašanja u Skupštini gotovo je identičan onom iz predizborne kampanje: lični napadi, iznošenje neproverenih tvrdnji i etiketiranje političkih protivnika, uz isticanje njihovog imovinskog stanja i aluzije da je imovina stečena nezakonito.

“To je potpuna zamena teza i jedan klasičan pristup koji je postojao i u ranijim periodima, tokom njihove vladavine od 14 godina, ali i onaj radikalski model iz devedesetih godina – što više ocrniti protivnika, ne birati sredstva. Mislim da smo tome svedočili upravo u parlamentu”, naveo je profesor Surlić.

Vučič, Skupština

Foto: RTS / screenshot

Vučič, Skupština

“Nastavljaju se lični obračuni, uvrede i etiketiranje”

Ocenio je i da Aleksandar Vučić, kao šef poslaničke grupe, ponavlja argumente koje je iznosio tokom kampanje, a koji, prema Surlićevom mišljenju, nisu doveli do željenog izbornog rezultata. Dodaje da se time ne prihvata izborni ishod i da se ne otvara prostor da nova politička opcija, koja je dobila većinsku podršku građana, pokaže šta može da uradi.

Surlić smatra da se pristup Srpske napredne stranke nije promenio ni posle izbornog poraza. Umesto jasnih argumenata, kako kaže, u parlamentu se nastavljaju lični obračuni, uvrede i etiketiranje.

Ukazuje da se politička borba često svodi na podelu između onih koji deluju politikom straha i onih koji nude nadu. Prema njegovoj oceni, SNS nastavlja da šalje poruku da će država propasti ako ta stranka više ne bude na vlasti.

“To je obrazac u kojem se širi strah i nekako mobiliše i dalje biračko telo koje se drastično osipa. Mislim da je ovo neuspeli pokušaj da se sačuva jezgro birača Srpske napredne stranke tako što bi se i dalje širila politika straha – bez nas ova zemlja propada“, rekao je Surlić.

Sednica Skupštine

Foto: Zoran Ilić / Ringier

Sednica Skupštine

Sednica Skupštine

Foto: Zoran Ilić / Ringier

Sednica Skupštine

Ocenio je da tvrdnje o stranom uticaju kao razlogu izbornog poraza ne mogu da zamene preispitivanje sopstvene politike i odgovornosti. Smatra da SNS mora da promeni pristup ako želi da preuzme ulogu opozicije, ali da je to nemoguće bez političke odgovornosti rukovodstva stranke. Dodao je da će se tek videti i kakva će biti pravna odgovornost za ono što je, kako je naveo, protivzakonito rađeno u prethodnom periodu.

Prema njegovim rečima, paradoks je u tome što politička opcija koja je dobila najširi legitimitet građana u parlamentu mora da ćuti i čeka da prođe opstrukcija kako bi izabrala predsednika Skupštine, dok se njeni predstavnici napadaju pre nego što su dobili priliku da se predstave.

Kada se mogu očekivati prvi potezi nove vlasti?

Prve konkretne poteze nove vlasti građani će, prema oceni Surlića, moći da vide tek posle formiranja vlade. Kaže da su programi i predlozi zakona već pripremljeni i da veruje da će ljudi koji budu ušli u ministarstva odmah početi da rade.

Ipak, ne očekuje da će vlada biti brzo formirana. Kao najraniji rok navodi kraj ove ili početak naredne godine, uz ocenu da bi za Srbiju bilo dobro da u januaru ima novu vladu, izabranog predsednika i konstituisan politički sistem.

Tek tada će, kako ističe Surlić, biti moguće pratiti rezultate rada nove vlasti, kritikovati i osporavati njene politike, umesto da se rasprava u parlamentu svodi na lične prozivke i opstrukciju.

Sednica Skupštine

Foto: Zoran Ilić / Ringier

Sednica Skupštine

Reforma institucija ne može da se sprovede preko noći

Na pitanje koliko će trajati promena sistema, koju je Studentska lista najavljivala, Surlić je odgovorio da će taj proces biti dug. Srbiju opisuje kao zarobljenu državu u kojoj institucije nisu funkcionisale, zbog čega ne očekuje radikalne promene odmah po preuzimanju vlasti.

Smatra da bi prvi korak novih ministara trebalo da bude detaljan pregled stanja u resorima – važećih ugovora, započetih projekata i kadrova koji su ostali u ministarstvima, kao i procena da li postoje ljudi koji mogu da nastave da obavljaju poslove.

“Potrebno je određeno vreme i da institucije profunkcionišu, i da oni koji su preuzeli funkcije uđu u svoju branšu. Na početku ne očekujem odmah radikalne promene”, naveo je Surlić.

Posebno je ukazao na praksu podele državnih funkcija i javnih preduzeća kao političkog plena, koja, prema njegovoj oceni, traje od uvođenja višestranačja u Srbiji. Podsetio je da su stranke nakon osvajanja vlasti delile resore, direktorska mesta u javnim preduzećima i druge funkcije, kao i da se odluke o kadrovima često nisu donosile na osnovu stručnosti.

Surlić smatra da je jedno od ključnih pitanja da li će nova vlast uspeti da prekine tu praksu i državu posmatra kao institucionalni sistem, a ne kao plen koji se deli posle izbora.

(RTS)

Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /