in

Novi šamar za Crnu Goru: Hrvatska lupila rampu za EU, stigla opaka izjava

Novi šamar za Crnu Goru: Hrvatska lupila rampu za EU, stigla opaka izjava


Kako je kazao, pitanje vojne imovine pomenuo je u kontekstu školskog broda “Jadran”,


Grlić Radman je ocijenio da bi trebalo utvrditi gdje su završila vojna plovila i novac od njihove prodaje

Crna Gora ne može očekivati ulazak u Evropsku uniju (EU) ukoliko ignoriše Hrvatsku kao prvog suseda i članicu Unije, poručio je hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, dodajući da se ne radi samo o bilateralnim, već i o vrednosnim pitanjima.

On je, u izjavi za Hrvatsku radioteleviziju (HRT), kazao da Hrvatska ne blokira evropski put Crne Gore, ali da od Podgorice očekuje konkretne rezultate.

– Ne možete vi sada ući u EU, a ignorisati zemlju članicu koja je prvi sused i članica EU. Kako ćemo gledati na budućnost EU, ako zemlja koja je kandidatkinja ignoriše prvog suseda i ne želi zapravo rešiti ta pitanja – rekao je Grlić Radman.

On je podsetio da je Hrvatska do sada dala saglasnost za zatvaranje 18 pregovaračkih poglavlja sa Crnom Gorom.

Prema njegovim rečima, nije reč isključivo o bilateralnim sporovima, kako se to pokušava predstaviti u javnosti, već o pitanjima vladavine prava i evropskih vrednosti.

Grlić Radman je među otvorenim pitanjima naveo povraćaj imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših logoraša, rasvetljavanje sudbine nestalih tokom rata u Hrvatskoj, kao i naziv bazena u Kotoru.

Gordan Grlić Radman

Foto: Antonio Bat / EPA;

Gordan Grlić Radman

On je rekao da je o tim pitanjima razgovarao i sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kao i sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

– Mi nismo adresa, tu smo apsolutno i čekamo da se nešto isporuči Hrvatskoj – naveo je Grlić Radman.

On je, osvrćući se na izjave o zahtevu Zagreba za povraćaj vojne imovine vredne više od 2,7 milijardi američkih dolara, rekao da se o pitanju vojne imovine govori godinama i da je ono definisano Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, koji je stupio na snagu 2004.

– Zapravo sam ilustrovao činjenicu o postojanju te imovine, koju su stručnjaci procenili. Postoji dokumentacija, interaktivne mape. Ali nisam govorio o toj temi na način da je to negde bilo na stolu ili traženo – rekao je Grlić Radman.

Kako je kazao, pitanje vojne imovine pomenuo je u kontekstu školskog broda “Jadran”, koji je, kako je kazao, samo jedan mali deo imovine obuhvaćene sukcesijom.

Prema njegovim rečima, potrebno je razlikovati sukcesiju vojne imovine od pitanja vojne imovine koja se koristi u civilne svrhe.

Radman: Trebalo bi zaviriti u arhive

– Mislim da je to bio i nesporazum, odnosno očigledno se pogrešno prati među crnogorskim političarima. Trebalo bi zaviriti u arhive. Nismo mi opterećivali nekim novim temama, to su teme koje su poznate – kazao je Grlić Radman.

On je podsetio da su hrvatska i crnogorska delegacija o sukcesiji vojne imovine razgovarale poslednji put 2018. godine, kao i da će dve države za dva dana imati zajedničku komisiju posvećenu školskom brodu “Jadran” i pitanju sukcesije vojne imovine.

Grlić Radman je ocenio da bi trebalo utvrditi gde su završila vojna plovila i novac od njihove prodaje, navodeći da postoje saznanja da su neka plovila koja su ostala u Crnoj Gori prodata, predata u staro gvožđe ili poklonjena.

– Imamo i o tome informacije i saznanja. Ali ovde pre svega govorimo o vrednosnim pitanjima koja se moraju rešiti – rekao je Grlić Radman.

Govoreći o zahtevu za promenu imena gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Gopčevića, Grlić Radman je kazao da je i to pitanje važno za Zagreb.

Gopčević je, kako je kazao Grlić Radman, zloglasni čuvar logora u Morinju, u kojem su hrvatski zarobljenici bili izloženi maltretiranju i mučenju.

– To su vrednosna pitanja o kojima sam razgovarao i sa poverenicom Martom Kos i sa crnogorskim kolegama sa kojima imam dobru saradnju – kazao je Grlić Radman.

Radman: Nismo videli nikakav pomak

On je poručio da Crna Gora, ukoliko ispunjava obaveze iz pregovaračkih poglavlja, mora pokazati napredak i u oblasti dobrosusedskih odnosa, kao jednom od načela EU.

Grlić Radman smatra da tokom proteklih decenija nije ostvaren dovoljan pomak u rešavanju pitanja koja Hrvatska smatra važnim.

– Mi ovih 20 godina crnogorske nezavisnosti, i 34 godine koliko je bila u sastavu SRJ i Srbija i Crna Gora, nismo videli nikakav pomak – kazao je Grlić Radman.

On je podsetio da je Hrvatska podržala obnovu nezavisnosti Crne Gore i njeno pristupanje NATO-u, kao i da je pružala stručnu pomoć u procesu evropskih integracija.

– Nas niko nije zavadio, već odavno smo u fazi odličnih odnosa, ali se neke stvari moraju rešiti prema Hrvatskoj – zaključio je Grlić Radman.

(Vijesti)

Milojko Spajić


Milojko Spajić

(Foto: Michal Růžička / MFDNES + LN /, Profimedia, adaptice photography, Shutterstock, Flystock / Ringier)

Gordan Grlić Radman


Gordan Grlić Radman

(Foto: Antonio Bat / EPA;)

Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /